Najduži autoputni tunel u Rumunjskoj gradi se na zapadu.

Najduži autoputni tunel u Rumunjskoj gradi se na zapadu.

srpanj 02, 2025

Počeli su radovi na najdužem tunelu izgrađenom na autocesti u Rumunjskoj. Novi objekt, s gotovo dva kilometra dugim hodnicima, bit će realiziran na trasi autoceste A1 Lugoj–Déva i protezat će se ispod brda između županija Timiș i Hunedoara. Na granici autoceste Lugoj–Déva, između županija Hunedoara i Timiș, oblikuje se drugi tunel trase, čija dužina također doseže gotovo dva kilometra. Sastoji se od dva odvojena segmenta: jednog manjeg, već u naprednijoj fazi izgradnje, te jednog mnogo duljeg. Prvih nekoliko metara “velikog tunela” (T2) već je iskopano u području Holdea–Coșevița, a prema planovima, cijeli 9,14 kilometara dug dio autoceste Holdea (županija Hunedoara) – Margina (županija Timiș) trebao bi biti dovršen do kraja 2026. Iskopi su započeli u veljači, prvo na “malom tunelu” (T1), čiji lijevi hodnik ima dužinu od 367,5 metara, a desni 415 metara. U lijevom hodniku prvog tunela uskoro se očekuje probijanje zida s obje strane, pa će se simbolično “svjetlo na kraju tunela” pojaviti iz oba smjera. Prema priopćenju Regionalne direkcije za izgradnju cesta i mostova, radovi se nastavljaju na oba tunela, a kod drugog je završena priprema ulaznog portala te su započeli stvarni zemljani radovi.

Mostovi, vijadukti, izgradnja podloge i dva prijelaza koji pripadaju tunelskoj dionici također su u izgradnji, na lokaciji radi oko 800 radnika i 200 strojeva. Veliki tunel je otprilike četiri puta duži od manjega, stoga je i sama izgradnja znatno složenija. Prema projektu, lijevi hodnik T2 tunela bit će dug 1.825 metara, dok će desni biti dug 1.985 metara. Obije cijevi bit će namijenjene jednosmjernom prometu, s dvije trake, zaustavnom trakom, servisnom stazom, izlazima u nuždi i servisnim kabinama, uključujući SOS i protupožarni sustav. Portali će biti izvedeni metodom “cover & cut”, a pritom će biti ugrađeni potporni zidovi i piloti. Na zapadnom ulazu izgradit će se tri veća i dva manja kamena zida, dok će se na istočnom podići četiri velika i dva manja, a zemljani radovi na dostizanju razine kolnika nastavit će se strojno. Glavni dio tunela gradit će se mehanički, prema takozvanoj Novoj austrijskoj metodi izgradnje tunela (NATM), pri čemu će se kontinuirano provoditi geotehnička mjerenja kako bi se stanje nadziralo i ojačanje konstrukcije prilagođavalo aktualnim uvjetima.

Pokrivene (“cover & cut”) dionice će najprije biti osigurane potpornim zidovima; kod lijeve cijevi radi se o 300, a kod desne o 73 metra ukupne duljine. Prema propisima, u jednosmjernim tunelima duljim od 500 metara, hodnici za bijeg su obvezni: za prvi, kraći tunel to nije potrebno, dok drugi s gotovo dva kilometra ima pet pješačkih izlaza u nuždi, od kojih je jedan prilagođen i za prolazak vozila. Izlazi su u prosjeku udaljeni po 350 metara. Operater podsjeća: u takvim slučajevima, kad dođe do incidenta, tunel se automatski zatvara u oba smjera, a osobe se kroz hodnike usmjeravaju u neafektiranu cijev, iz koje mogu sigurno izaći. Na dionici autoceste A1 Lugoj–Déva, u segmentu Margina–Holdea, radovi na iskopu tunela su započeli u veljači 2025., a zajedno s cijelom 9,14 kilometara dugom dionicom predviđeni su za završetak 2026. godine. Autocesta A1 duga je 100 kilometara, prolazi kroz županije Timiș i Hunedoara, dijelom kroz dolinu Mureșa prema Dobri, a zatim nastavlja prema Zapadnoj ravnici podnožjem planine Poiana Ruscă. Do kraja 2019. pušteno je u promet oko 90 kilometara.

Na dionicama D i E, koje prolaze kroz doline tunelima, radovi su prekinuti još 2017. godine, a u ovim gotovo 9 kilometara dugim sektorima sada je planirana izgradnja tunela. Nakon ponovnog pokretanja javne nabave, 2022. godine konzorcij na čelu sa Spedition UMB preuzeo je kompletnu izradu projektne dokumentacije i izvođenje radova, ugovor u vrijednosti od oko 1,8 milijardi leja, koji rumunjska država financira iz Programa za oporavak i otpornost.